May 2, 2016

Borago officinalis - dar u svakoj bašti

Najveća sreća u baštu skoro po pravilu dođe slučajno.

Pre nekoliko godina, krenuo sam da kupim neko seme od jednog od vodećih svetskih distributera starog semena. Imao sam neki plan, znao sam šta me zanima i što je najvažnije, znao sam da nemam neki veliki budžet.
Ekran po ekran, sliku po sliku, punio sam svoju "potrošačku korpu" novim varijetima paradajza. I stigao do kraja kataloga. Naručio sve što mi se dopalo, a opet, nisam potrošio sav novac. Ostalo je još 3-4 evra od planirane sume. E sad, neko bi bio "srca kamenoga" i taj "kusur" ostavio za neku kasniju kupovinu.
Ali ne i baštovan u sred ogromnog kataloga semenki. Nema šanse :)

I tako, krenem po chili papričicama, ali ne nađem ništa što bi me zanimalo. Među krastavcima, takođe.
Nakon 19 varijeteta bosiljka koje sam imao, teško je bilo pomisliti da ću naći neki poseban, neki koji ću poželeti da imam. Ali, grupa začinskog i lekovitog bilja zna da bude povelika, pa krenem malo da listam i oko mi zapadne za prelep plavo-ljubičast cvet. Već preumoran i prezaisćen od višesatnog bazanja po katalogu, zapamtim samo reč "Borago", zazvuči mi nekako italijanski, a ako je začin pa ga još i italijani vole - mora da je dobar.
Kliknem na BUY, Finish, Yes, Yes, Confirm, Close, Shut down, Zzzzzzzzzzzz

I potpuno zaboravim šta sam naručio.
Par nedelja kasnije, kad je kupljeno seme stiglo, ni tad nisam imao vremena da više pročitam o ovoj biljci, paradajz je imao apsolutnu prednost i svu moju pažnju. I tek kad sam otvorio kesicu sa tim čudim, pomalo nezemaljskim semenkama, crnim sa malom belom tačkom na jednom kraju, potražio sam više informacija o ovoj biljci. i čitao, čitao, ČITAO,... i onda jedva dočekao da nikne i probam bar deo onoga što sam našao u tekstovima.

Izgled

Kad se pojavi, ova biljka izgleda poprilično neprivlačno. Veliki, široki, mesnati listovi, prekriveni dlačicama koje često odaju utisak kao da će Vas ubosti, meni ne izgledaju lepo. Više mi liče na neki korov koji je odlučio da se sredi za izlazak u grad. Ali, kad se pojavi cvet, sva neprivlačnost ostatka biljke pada u vodu. O ukusima ne vredi raspravljati i ovu biljku sigurno nećete ubrati da Vam stoji u vazni na stolu, ali, cvet je van svake diskusije - lep. Jednostavan, neke tople duboko-plavo-sa-malo-ljubičaste na peteljkama koje su od bledo roze do tamno ljubičaste boje. 

Istorija

Pominje se još u tekstovima Plinija, a pominje se i u tekstovima o Homerovom životu. 
Postoji zanimljiva priča o cvetu ove biljke. Krajem XVI i početkom XVII veka, u Veroni u doba Romea i Julije, cvet ove biljke je korišćen kao svojevrsni SMS ili "like" sistem tog vremena :) Devojke su sušile ovaj cvet i stavljale ga u svoje preklopljene maramice. Na balovima, šetalištima ili drugim mestima gde su mogle da vide momke, diskretno su ispuštae maramicu ispred nekog od momaka. Dok je podizao maramicu sa poda (kao pravi kavaljer ;) ), momak bi diskretno pogledao njenu sadržinu i ako bi u njoj video ovaj cvet, to bi mu značilo da se toj devojci vrlo-LIKE. Pa sad, procenite sami, da li biste više voleli da medju sobom delite lepe cvetove ili onaj plavi palac sa ekrana :D

Razmnožavanje

Razmnožava se semenkama koje bukvalno bivaju ispaljene iz semenih čaura smeštenih ispod cvetova. Znaju da odlete poprilično daleko (nalazio sam nove biljke na 4-5 metara od majki). Ovaj čin se odvija kasnog setembra do početka oktobra i kad god je i gde god je to moguć, ovu biljku treba inicjalno saditi u krajeve bašte, uz ograde ili same ćoškove leja, tamo gde neće biti zahvaćene jesenjom ili prolećnom obradom zemljišta, upravo da se ne bi oštetile nove biljke nastale od semenki "majke". Na proleće, kad mlade biljke ojačaju, možete ih premestiti na mesto koje Vam najviše odgovara.

Zaštitna uloga

Cvet ove biljke je vrlo atraktivan za leptira kupusara i mnoge druge leteće štetočine pa se savetuje sadnja u većim zasadima kupusnjača. Osim štetočina, ovaj cvet će privući i "korisnu avijaciju" raznih oprašivača, pa je dobro ovu biljku imati oko bašte čak iako ne gajite kupusnjače. Takodje, u jesen je možete ostaviti u nekom sudu sa vodom zajedno sa ostacima koprive, gaveza, bosiljka,... da preko zime struli i tako dobiti odlično tečno djubrivo za prolećne radove. 

Poseban uticaj na paradajz

Ne znam u kakvu bih ulogu svrstao ovu osobinu Boreča, ali ono u šta sam se lično uverio, prisustvo ove biljke definitivno i nesumljivo menja ukus paradajza! Znam da zvuči kao "bapska priča" i neki od mnogih senzacionalističkih nalsova i tekstova kojih je prepun internet, ali, ovo sam doživeo u svojoj bašti, sa plodovima meni omiljenog Persimona. Na kraju jedne male leje u kojoj je bilo desetak stabljika Persimona, posadio sam jednu stabljiku Boreča. Kad je došlo vreme da se beru plodovi, ukus plodova sa početka reda (gde nije bilo Boreča) i sa kraja reda na kojem je bio Boreč, bio je totalno različit i ono što me najviše zbunjuje, ni nakon svih ovih godina, ne nalazim način da opišem promenu. Inače je teško nekome preneti iskustvo nekog ukusa, pogotovu ako je ukus do tad nepoznat, ali ovo,... kao da ste neki omiljeni ukus izmenili toliko da je postao drugačiji, a opet vam je omiljen (pa baš i nisam nešto pomogao sa ovakvim poredjenjem, jel' da? :( ). Ako ikad budete probali, znaćete na šta sam mislio.

Uticaj na čoveka

Iako sam pristalica toga da treba poštovati zvaničnu medicinu ali i da ne treba zaboraviti i zanemariti značaj stare medicine, neću se dublje upuštati u lekovita svojstva ove biljke. Eksperimentisanje bilo kakvim načinima lečenja smatram vrlo opasnim i neodgovornim i zato ću samo ukratko nabrojati sa kakvim se sve zdravstvenim problemima (i lečenju istih) ova biljka dovodi u vezu:
- još od prvih pominjanja ove biljke, daleko kroz istoriju, povezivana je sa uticajem na srce. Bez obzira da li je opisivana kao nešto što povećava hrabrost (škoti je zovu "hrabri čovek"), ponos, snagu, polet,... ova biljka to najverovatnije radi kroz vrlo snažno diuretičko delovanje.
- u srednjem veku, često se pominje kao sredstvo za "podizanje raspoloženja" ali i za "smirivanje histerije" što je malo kontradiktorno, ali su izvori ovakvih tvrdnji mnogobrojni, pa ih ne treba zanemarivati
- razne tinkture spravljanje od cvetova ove biljke, u XVII i XVIII veku su korišćene protiv jakih bolova, upala, za smirivanje porođajnih bolova i kod ujeda raznih životinja.
Nemojte eksperimentisati, posavetujte se sa iskusnim travarima ili farmaceutima i od njih potražite savet za medicinsku upotrebu ove biljke (i svih drugih!).

Upotreba u ishrani

S brokolijem i tanko sečenom šargarepom u kiselom mleku.
Nazad na poznat teren (isprobano, provereno :) )
Cvet se jede svež i odličan je i za vizuelne akcente u raznim salatama i zbog svog ukusa koji podseća na mešavinu ukusa krastavca i peršuna, samo malo pojačano. Postoje i recepti za kandiranje cvetova pa se mogu služiti preko zime kao i svako drugo slatko, ali to već nisam probao.
List se jede kuvan u svakoj vrsti čorbe i jelima sa kuvanim krompirom (zelje, mladina čorba, blitva, spanać, paprikaš,...). Za početak, nije loše da u jelo dodate samo po par listova, tek dok se naviknete na ukus (nije ružan, narotiv, ali zna da bude jak), pa da vremenom količinu listova povećavate ili smanjujete, zavisno od Vašeg ukusa.
U tekstovima o Homeru, navodi se da je voleo da cvetove ove biljke drži potopljene u vinu koje je kasnije pio. Nisam probao. I bez toga sam zaljubljen do ušiju, samo mi još treba da ovoliki lebdim po sobi ;)

Sve u svemu, ako Vam se ukaže prilika, ne oklevajte, probajte. Ne traži nikakvu negu, spada u one biljke "posadi me i ne smetaj", sam se snađe i za vodu i za rasejavanje, a toliko toga može da Vam pruži.

Ovu priču, ispričanu uživo i sa jednim od manekena sa ovih fotografija, možete pogledati u  video prilogu:


Do sledećeg kuckanja, 
srdačan pozdrav.

No comments :

Post a Comment