Aug 2, 2014

Drvodajz, drugi deo

(Izvinjavam se onima koji su sa prvog dela ove teme došli ovde što ću morati da one koji su slučajno banuli u drugi deo, zamolim da prvo pročitaju Drvodajz, prvi deo, pa se onda vrate ovamo. Jedino tako će sve što je napisano imati pravi smisao. Toliko).

 Kako je Miki Maus prevario Ivicu i Maricu?

Nekad je istina zarobljena u plesu "Hiljladu velova" i ponekad se tek nazre njen maleni i zamaglejni deo. Zato valja poskidati sve te dimne zavese, face-liftinge, marketinge i ostale "ulepšavače" stvarnosti da bi se videla.

Šta se zaista zna o ovom drvodajzu?

Nakon 16 meseci od sadnje i "isporučenih" 32000+ plodova, ovo drvo je preminulo. Na par foruma sam našao samo "drvo je od nečega obolelo i nisu uspeli da ga spasu". U  januaru 2010. je bio "brzi remont" celog paviljona i u februaru iste godine je ponovo pušten u rad. Sa novim, mladjim drvoparadajzom. Pada u oči da je "drveće" doneto iz Kine živelo mnogo duže (navodno, 7 godina), nego ono koje je "rodjeno" u USA. Mada, ruku na srce, i 16 meseci je više nego impozantno vreme za nas obične smrtnike koji jednu stabljiku paradajza gledamo u proseki oko 4 meseca.

 Menadžer celog ovog kompleksa je gospodin Yong Huang. Na ovo "drvo" je naleteo u Pekingu. To verovatno nije tačno. Pre će biti da je ovu biljku (i sve njene rodjake) našao na sajmu poljoprivrede u Shouguangu, na severu Kine. Ne samo drvo paradjza, tamo su izlagani i drvo-paprike, ogromni plodovi kukuruza, Celu galeriju slika iz paviljona u Kini, možete videti na stranicama sve popularnijeg kineskog šoping sajta Allexpress, ovde. Tamo možete i da naručite semenke ovog drvodajza po ceni od samo 10$ za 5 semenki (2$ semenka, mislim da nikad i nigde nisam video skuplje seme paradajza, tako da je za mene, ovo svetski rekord). Želite ove semenke? Sačekajte još malo.

U Kini živi skoro četvrtina čovečanstva, a na raspolaganju imaju samo 10% obradive površine (gledano u odnosu na površinu planete). Znači, treba im hrana, traba im mnogo hrane i nemaju dovoljno mesta gde da tu hranu porizvedu. Znači, "nove tehnologije", "prodori" u biologiji, poljoprivredi, tehnolgiji hrane,... sve više postaju samo eufemizmi za GMO (mislim na pojavu novih sorti, jačih, većih, rodnijih,...). Drugim rečima, taj raskošni, veliki, zabavni sajam poljoprivrede u Shouguangu jednim delom jeste pokazivanje dokle se došlo u mračnim dubinama GMO laboratorija. iz tog "miljea" je drvodajz stigao u Diznilend.

Ali, da je samo to.

Ako pogledate na Wikipediji stranicu posvećenu ovom projektu, možete u desnom delu ekrana videti i spisak sponzora. videćete da je 14 godina, glavni sponzor ovog projekta bila ne kompanija Disney, već Nestlé (1993-2007). Na "zilion" mesta po literaturi ćete naći optužbe da Nestlé možda i najviše zaradjuje na GMO. "Kraljica GMO" je izraz koji nije redak na internetu. Ljudi iz Nestlé-a nemogu da poreknu da u njihovim prozivodima ima GMO sastojaka, ali su to lepo upakovali (onaj mrmot je čudo jedno, tako mlad, a tako sposoban....) u saopštenje "Nestlé does not produce GMOs but some of our products may include ingredients derived from GMOs." (Mi ne proizvodimo GMO ali je moguće da neki naši proizvodi sadrže GMO sastojke). Nije g**no nego se pas snuždio. Ceo šareni paket ulepšane istine možete pročitaati ovde. No passaran, kažu kanadjani.

Od 2007 do 2011 nema glavnog sponzora, a onda se pojavljuje jedan od najvećih proizvodjača i distributera hrane (najviše voća, uglavnom banana), Chiquita.

Malo poslovne logike. Svako sponzorstvo je dvosmerna ulica, "ja tebi pare, ti meni....". mesto one tri tačke uglavnom idu pojmovi kao što su reklamiranje i pojavljivanje mog brenda na takav način da će ga videti ogroman broj ljudi, možda prodaja mog proizvoda u tvom objektu, nešto korz šta će se moja investicija isplatiti, pa i viđe od toga, zaradiću, direktno ili indirektno.

Ako pogledate raspoložive fotografije, zvaničan sajt, propratne sajtove,... nigde nećete videti istaknut simbol Chiquite, u paviljonu ima i nešto stabala banana ali ona nemaju niakkve direktne veze sa ovim brendom, u restoranima u okviru kompleksa se ne prodaje hrana koju je tu donela Chiquita, prodaje se hrana proizvedena u ovom kompleksu,... Pa za šta im Chiquita daje novac svake godine (tačan iznos ne znam, ali je verovatno milionski)?

Lagani skok u Centralnu Ameriku, pa Južnu, pa malo Azije,...

Banane su voće koje se najviše proizvodi na ovoj planeti. Med tim milionima tona proizvedenih banana, ubedljivo najveći procenat pripada sorti Cavendish. Decenije potenciranja odredjenih osobina ove sorte, puno laboratorisjkog rada, uništavanje svega što je različito i odsustvo mozga, dovele su do toga da je ova sorta danas monokultura. Ne razmnožava se semenom. Svako stablo i svaki plod su gotovo 100% identični. Gotovo da su klonovi. I zato, kad se pojavila boljka koja je mogla da obori jedno stablo - mogla je da obori sva! Dobro, nisu sva stabla zaražena i uvenula, ali ogromne plantaže ove sorte u Centralnoj i Južnoj Americi, Centralnoj Aziji i Dalekom Istoku su teško pogodjene, neke i uništene. Panama bolest korena banane ( Fusarium wilt).

Poznata još od pedestih godina prošlog veka, strpljivo je čekala da njene žrtve budu uniformisane, bezlično identične i potpuno nesposobne da se bilo čime osim teškom hemijom odbrane (jedno od sredstava koje se koristi na plantažama u Kostariki, DBCP, dokazano izaziva neplodnost kod ljudi ).

I tako, istrebivši sve podsojeve ove sorte, bananameni planete zemlje su je oslabili i onemogućili da se odbrani bilo kakvim prirodnim putem jer ne samo što su biljke jednake, one se više nemogu oprašivati, tako da i ako donesete polen neke druge sorte, on je potpuno neupotrebljiv na banani Cavendish. Jedino prirodno rešenje bi bila demonokulturizacija, tj. dugo i mukotrpno vraćanje ove sorte u prirodne tokove, vraćanje biodiverziteta i stvaranje mogućnosti da se razviju novi sojevi ove biljke otporniji na bolesti.

Ali, niko neće da čeka. Biznis traži novac, traži ga sad-odmah i niko neće da čeka 10-20 godina da se stanje promeni na bolje. Traže se ultra brza rešenja. A kud ćeš brže od laboratorije i GMO?

"Genetic engineering is one of the best hopes for saving the Cavendish. That being said, it’s had no effect on what we see at the market because there has been no successful one yet. Plus, it's illegal to sell GM products in much of Europe and Americans are still wary of the goods.
Even though [GM is] the best hope in terms of building resistance to the disease for Cavendish itself, the better hope is diversity. In the search for a genetically modified banana you’re essentially looking to replace one monoculture with another, which is a doomed strategy."


Iako je potpisnik sporazuma koji obavezuje na smanjenje površine koja je pod GMO usevima, Chiquita i te kako koristi mala vrata u zakonima mnogih zemalja da bi u delo sporvela rezultate ove studije (pasus koji počinje na dnu strane 6) koja kaže (parafraziram) - ako na pakovanju piše da je unutra GMO, mnogi kupci će razmisliti da li da kupe taj proizvod, medjutim, ako je u pitanju, veliki i poznat brend, pisalo ili ne, ljudi će kupovati. Banane sa genima riba kao i FlavrSavr paradajz), banane sa genima koji bi trebalo da imaju efekat kao vakcina protiv Hepatitisa B, banane sa genima za boju, miris, ukus i pre svega spoosbnost za dugo stajanje bez da počnu da omekšavaju,.... samo izvolite.

I tako, veliki umovi misle isto, pa su Dizni i Chiquita spojili zabavno i korisno, bananeri pare, a Šilja i Baja Patak prelepu, super modernu i provereno efikasnu laboratoriju koju sam pomenuo na početku ove priče (bejah pričao nešto o paradajzu?). Nema bolje reklame za uspešan rad od očiglednih impozantnih rezultata, drvodajz, limun od 4 kila, krastavci, tikvice, jagode,... sve veliko, jako, zdravo, bujno,... Pa što ne bi napravili i bananu otpornu na Panama gljivicu?

Opa, ček` malo, pa to bi značilo da se u tom predivnom Living with the land (Živeti sa zemljom) nalaze GMO biljke?!

Ako Vas sve napred navedeno nije navelo da bar pomislite da je ovo što vidite na slikama GMO, pročitajte šta o tome kažu oni koji su u ovoj "temi" mnogo više i duže nego ja.

Natural News, 14, maj 2012., "U Diznijevom Living with the land, deca bivaju učena da je GMO
agrokultura divna i zabvna stvar za celu porodicu."

Ako ovo iznad nije dovoljno, evo i konkretnog pitanja i odgovora:

Izvor: Inhabitat
Uz veselu družinu crtaća iz našeg detinjstva, nekoj novoj deci se servira GMO hrana, pokazuju im se prizori kao iz priče o Čarobnom pasulju, bajka je živa, bajka je lepa, bajka je OK. Ovaj drvodajz, san svakog povrtara je ukaljan pečatom profita i ljudske nezasitosti. Namerno kažem "ovaj" jer ne gubim nadu da će i moja bajka, bajka o drvetu-paradajzu u čijem hladu ću piti kafu i kuckati nove tekstove, ipak negde posoji.

E da, umalo da zaboravim, danas je cena karte (za ceo kompleks) 94$!

I šta sad, još želite one semenke? Možda ipak neki stari Brandywine ili Bosanski žuti, Makedonski krupni, Crni rus,...? Nije baš o glavu da vadite riblju krljušt iz paradajz salate, jel` da?

Srdačan pozdrav
Manus Svetioničar

3 comments :

  1. Bravo za članak.
    Dizni je čuveno zla firma za propagiranje raznih gluposti od kojih ti se diže kosa na glavi.
    Politikin Zabavnik je bio mnogo kvalitetniji list kada nije bilo diznijevih zatupljujućih stripova u njemu. Da podsetim, kompanija dizni je bila prva koja nam je uvela sankcije devedesetih godina, ostali smo uskraćeni za skoro dvadesetak godina ispiranja mozga i za to im hvala. Nažalost vratili se....
    Pozdrav
    Nikola

    ReplyDelete
  2. Pozdrav Nikola :)

    Samo mala digresija, u vezi odnosa Disney-Srbija. Nisu nam uveli sankcije (nisam siguran ni da neka firma moze da uvede sankcije državi, verovatno samo može da svoje proizvode i usluge povuče iz nje). Ono što se jeste desilo, to je da je neko pametan iz tadašnjeg RTB-a, naseckao sve crtane koje je proizveo Disney i tak od jednog filma koji traje 20-30 minuta, pravio 3. A to se ne sme, ugovor je tako sročen da se filmovi moraju puštati u celosti. Kao što se ne sme od celovečernjeg filma dugog 2-3h praviti serija koja će "pokriti" celu nedelju.

    I zato su, kada je ugovor istekao, odbili da potpišu novi. Nisam siguran, ali ni u Politikopnm zabavniku više nije bilo standardnog stripa sa Pajom.

    Ako je neko kriv što klinci nisu imali Diznijeve filmove "pred Dnevnik 2, pa u krevet", krivi su urednici iz RTB-a, a Disney je samo zaštitio svoju imovinu i tu im se nema šta prigovoriti.

    A što se biljnog sveta tiče, pokazaće vreme ko je sve i kako gazio po prirodi praveći prečice do veće zarade. Nije Disney jedini, na žalost :(

    Srdačan pozdrav :)

    ReplyDelete
  3. Саша МачакJul 18, 2016, 12:24:00 AM

    Комшија све си то лепо рекао..то је зло,па је зло.

    ReplyDelete